- kösçü
- is.
Mehter takımında kös çalan kimse
Çağatay Osmanlı Sözlük. 2010.
Çağatay Osmanlı Sözlük. 2010.
bȁba — bȁb|a1 ž 〈G mn bȃbā〉 1. {{001f}}reg. majčina majka ili očeva majka; baka 2. {{001f}}razg. stara žena 3. {{001f}}pejor. a. {{001f}}svaka ženska osoba [dečki za jedan, ∼e za drugi stol] b. {{001f}}ženska osoba s navodno lošim osobinama (ob. u… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
baba — bȁba2 ž <G mn bȃbā> DEFINICIJA 1. a. etnol. mali željezni nakovanj na kome kosci otkivaju kose (klepcem, kosnim čekićem i sl.) [Što treba koscu? Kosir, baba, brus...] b. tehn. malj strojnog bata; babica 2. razg. izdanak iz korijena biljke 3 … Hrvatski jezični portal
kost — kȏst ž <I kȍsti/kȍšću, N mn kȍsti, G kòstī/kòstijū> DEFINICIJA 1. tvrdi dio tijela od kojeg se sastoji skelet [ključna kost; bedrena kost] 2. (mn) a. tijelo b. trup, prsni koš [pasti na kost] SINTAGMA riblja kost uzorak (tkanine, na… … Hrvatski jezični portal
koščev — kòščev prid. DEFINICIJA koji pripada koscu ETIMOLOGIJA vidi kosa … Hrvatski jezični portal